Skip to main content

KAMION GRADSKOG ZELENILA ZA VAĐENJE I PRESAĐIVANJE DRVEĆA HIT NA POLJOPRIVREDNOM SAJMU

By NOVI SADNo Comments

 

   Specijalni kamion vadilica “Gradskog zelenila” za presađivanje velikog drveća privukao je veliku pažnju posetilaca Poljoprivrednog sajma. Kamion, koji može da izvadi i prenese drvo prečnika i do 30 centimetara, izložen je u Master hali Novosadskog sajma zajedno sa stablom odraslog koprivića.
Uz pomoć kamiona vadilice, Gradsko zelenilo je tokom februara, marta i aprila presadilo više od 120 odraslih stabala iz starog rasadnika u parkove i ulične drvorede u Novom Sadu.
Gradsko zelenilo će na Poljoprivrednom sajmu promovisati i kompostarijum, koji je izgrađen uz podršku nemačkog GIZ-a i Grada Novog Sada, i koji je, jedan od najsavremenijih pogona za preradu komposta u regionu. U kompostarijumu se sav biljni otpad, koji je nekada završavao na deponiji prerađuje u kompost, koji se koristi za sadnju cveća, ukrasnog šiblja i drveća na teritoriji grada i prigradskih naselja.
Takođe, Zelenilo će predstaviti i projekte zelenih krovova i zelenih zidova, koji su uspešno realizovani u ŠOSO „Milan Petrović“ i na Štrandu u okviru IPA projekata, koje finansira Evropska unija. A biće promovisani i posebni programi zaštite i unapređenja zdravlja drveća, koji obuhvataju folijarnu prihranu svih stabala, zaštitu od štetočina, gljiva i bolesti, kao i dodavanje lekova i hranljivih materija direktno pod koru drveća uz pomoć specijalnog injektora.
– Gradsko zelenilo je posvećeno unapređenju i zaštiti zelenila na teritoriji grada Novog Sada. Poljoprivredni sajam je važna manifestacija, koja predstavlja središte razmene iskustava i poslovnih susreta. I, svakako, Poljoprivredni sajam je prilika za promociju rezultata i prilika za upoznavanje s najnovijim dostignućima u oblasti sadnje, održavanja i zaštite svih vrsta biljaka, naročito cveća i drveća, koji predstavljaju najvažniji aspekt našeg poslovanja – rekao je Miloš Egić, direktor Gradskog zelenila.

GRADONAČELNIK PRISUSTVOVAO SVEČANOJ AKADEMIJI POVODOM OBELEŽAVANJA 64. GODIŠNJICE FAKULTETA TEHNIČKIH NAUKA

By NOVI SADNo Comments

   Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić prisustvovao je Svečanoj akademiji povodom obeležavanja 64. godišnjice postojanja i 50. godišnjice od sticanja imena Fakulteta tehničkih nauka
Univerziteta u Novom Sadu.

– Od velike je važnosti je to što je Novi Sad, kao univezitetski centar, ujedno i relevantan IT Hab, u kom posluje 900 privrednih društava u toj oblasti i koji zapoljšava preko 12 hiljada ljudi. Sve to utiče na ukupan ekonomski rast, ali i unapređuje ljudski kapital, jer svojom konkuretnošću te kompanije privlače najbolje, mahom mlade kadrove na izradi visoke tehnologije. Takođe, Novi Sad se time pozicinira kao prepoznatljivo i poželjno mesto za život i rad i mladi se sve ređe odlučuju da odu iz našeg grada i naše zemlje. Udruženim snagama stvaramo prilike da ljudi ostanu da žive i rade u svojim sredinama i razvijamo grad. Upravo zahvaljujući kapitalnim investicijama i planovima gradnje, danas u Novom Sadu oko 50 hiljada ljudi živi od građevinske industrije- rekao je gradonačelnik i dodao da je Novi Sad na sreću svih svojih sugrađana veliko gradilište sa ogromnim potencijalima i mogućnostima za život. Prisutnima su se i obartili v. d. dekana FTN-a prof. dr Boris Dumnić, rektor UNS-a prof. dr Dejan Madić,, vikar episkopa bačkog Episkop mohački g. Damaskin, pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i
naučnoistraživačku delatnost, prof. dr Branko Markoski, predsednik Skupštine AP Vojvodine Balint Juhas i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.Na svečanoj akademiji dodeljene su nagrade, povelje i zahvalnice za uspešnu saradnju i doprinos razvoju FTN-a, a bio je i izveden muzički program hora Gimnazije „Jovan Jovanović – Zmaj“ i
violiniste Stefana Milenkovića.

KIKINDA – NACIONALNA PRESTONICA KULTURE 2027.g.

By KULTURANo Comments

Zahvaljujući bogatom kulturnom nasleđu, od praistorije do savremenog umetničkog izraza, severnobanatski biser, Kikinda, kandidaturom za Nacionalnu prestonicu kulture za 2027. godinu, pretenduje ne samo da pokrene dugoročni i sveobuhvatan razvoj grada, već i da doprinese ukupnom razvoju imidža Srbije.
Titula bi tako bila jedinstvena prilika da se predstave umetnici koji su u Kikindi odrastali, živeli ili boravili poput Đure Jakšića, Dušana Vasiljeva, Vase Stajića, Miroslav Mike Antića, Jovana Ćirilova, Jovana Popovića i mnogih drugih koji su ostavili neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. S druge strane, 12 nepokretnih kulturnih dobara na teritoriji Kikinde, mnogobrojni predstavnici vaninstitucionalne scene, kao i šest ustanova kulture, od kojih je Internacionalni simpozijumu skulpture u terakoti Terra poznat u svetskim okvirima, potvrđuju potencijal kandidature.
Titula Nacionalne prestonice kulture za Kikindu nije samo prilika da se istakne kulturno blago ovog grada, već i da se podstakne dalji razvoj i unapređenje kulturnih potencijala, što će uticati i na njegovu atraktivnost za život, posete i investicije i to u važnoj godini za celu zemlju, zbog čega nam je utoliko važnije da se uskladimo i sa samim EXPO-m, kako navodi gradonačelnik grada Kikinde, Nikola Lukač.
„U pitanju je srednjeročni plan jer nam je cilj da kroz ovu kandidaturu, čak i konkurisanje za titulu Unesko – kreativni grad u budućnosti, dugoročno učinimo naš grad vidljivijim i atraktivnijim onima koji tek treba da ulažu i posete Kikindu. Štaviše, negovanjem i razvojem naše bogate kulturne baštine i postojeće scene otvaramo vrata mladim talentima da stvaraju budućnost zbog koje će ostajati ili vraćati se da žive na sever Banata“, izjavio je Lukač.
Strateški pristup i uključivanje građana i scene, javnog i nevladinog sektora, biće osnova načela kandidature, pa će desetogodišnja strategija razvoja kulture biti prvi zadatak budućeg nezavisnog stručnog tima koji će raditi na njegovoj izradi. Daljim akcionim dvogodišnjim planovima predviđa se oblikovanje i dokumenta za kandidaturu za Nacionalnu prestonicu kulture.
„Iako se možemo kandidovati i godinu dana ranije, Kikinda ovakvim pristupom ukazuje na ozbiljnost i posvećenost ovom projektu, jer želi sistemski da radi na razvoju kulture, a zahvaljujući tome, legatski i na ukupnom razvoju imidža grada kao grada kulture“, napomenula je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

Već od danas svi građani Kikinde i njeni posetioci moći će da prate razvoj projekta na društvenim mrežama:
Instagram: https://www.instagram.com/kikinda2027?igsh=eXdkdGx5dXk0a3A5l
Fejsbuk: https://www.facebook.com/kikinda2027

Nacionalna prestonica kulture je projekat koji je pokrenulo Ministarstvo kulture, zahvaljujući Novom Sadu koji je nosio titulu Evropske prestonice kulture 2022. godine i dao primer za razvoj kulturnih i umetničkih kapaciteta u drugim gradovima Srbije.

PRATEĆI PROGRAMI GALERIJE MATICE SRPSKE

By KULTURANo Comments

    U okviru pratećeg programa izložbe Uroš Predić. Dostojanstvo svakidašnjice u Galeriji SANU u Beogradu u sredu, 22. maja u 18.00 sati održaće se predavanje Iskušenje “Kamenovanje Svetog Stefana” prof. dr Igora Borozana, istoričara umetnosti. Ova izložba je otvorena još do kraja nedelje, do 26. maja i 100 000. posetioca očekuje vredna nagrada u vidu putovanja u Beč za dve osobe.

U okviru pratećeg programa izložbe Inspirisani Francuskom u Galeriji Matice srpske u petak, 24. maja u 19.00 sati održače se predavanje instrumentaliste Lazara Novkova i doc. dr Vanje Manić-Matić Harmonika i francuska muzika. Zbog velikog interesovanja publike, izložba Inspirisani Francuskom produžena je do nedelje, 2. juna.

Tokom vikenda, u Galeriji SANU održaće se dva poslednja autorska vođenja kroz izložbu Uroš Predić. Dtostojanstvo svakidašnjice: u subotu u 13.00 sati vodiće dr Snežana Mišić, muzejska savetnica GMS, a u nedelju u 12.00 sati vodiće prof. dr Igor Borozan, istoričar umetnosti.

U Galeriji Matice srpske će se tokom vikenda održati kustoska vođenja kroz izložbu Inspirisani Francuskom u dva termina: u 13.00 i 17.00 sati.

Za sve informacije možete se obratiti Milici Milošević na broj 069 110 3006.

 

fotograf Predrag Uzelac

GRADONAČELNIK PRISUSTVOVAO OTVARANJU 91. MEĐUNARODNOG POLJOPRIVREDNOG SAJMA

By NOVI SAD, VESTINo Comments

 

 

 

  Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić prisustvovao je svečanom otvaranju 91. Među narodnog poljoprivrednog sajma koji se održava od 18. do 23. maja, u Novom Sadu.

 

– Ja bih upravo iz pozicije običnog čoveka, novosađanina da istaknem taj značaj Sajma. Da spomenem Đulu Hajoša inicijatora osnivanja Novosadskog sajma od pre 101 godine koji je pisao i govorio da u Novom Sadu trebamo da imamo sajam po ugledu na druge velike gradove. Tu svakako treba ubrojiti i Đorđa Radojčina, srpskog poljoprivrednog inženjera rodom iz Vukovara koji je u mnogome dorineo nastanku sajma stočarstva. Da spomenem na ovom mestu velikog našeg gradonačelnika Novog Sada doktora Branislava Borotu za čijeg mandata održan prvi međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu 1931 godine koji je i sam u mnogome doprineo realizaciji ove manifestacije. I ne samo to, za njegovog mandata reformisana je gradska uprava, izvedeni obimni komunalni radovi, podignuto više javnih zgrada i škola, ali najznačajniji beše drumsko pešački most kojim je povezao Novi Sad i Petrovaradin.Trebamo dragi prijatelji da se spominjemo sa zahvalnošću svima onima koji su sebe i svoj rad ugradili u naš Novi Sad. I sa ovog mesta hoću da se zahvalim i našem premijeru Milošu Vučeviću što je sebe ugradio u Novi Sad, a meni ostavio veliko delo da sledim ona dostignuća koja su činili i on i mnogi njegovi veliki prethodnici- rekao je gradonačelnik.

 

Manifestaciju je otvorio Premijer Republike Srbije Miloš Vučević koji je istakao da sajam čine ljudi i njihova energija.

 

– Poljoprivreda je duboko ukorenjena u ekonomiji Srbije, iznosi oko 10 odsto, što je više od evropskog proseka. To potvrđuje koliko je ta grana poljoprivrede bitna za sveukupnu ekonomiju Srbije. Kada pričamo o poljoprivredi, direktno pričamo i o bezbednosti, ona je direktna kopča sa nacionalnom bezbednosti. Mi smo zahvaljujući našoj bezbednosti uspeli da izdržimo sve izazove u teškom periodu kada smo bili izloženi sankcijama i ratovima- rekao je Vučević i dodao da je zamolio evropskog komesara da razume osetljivu poziciju srpskih farmera posebno u procesu evrointegracija.

 

U okviru ceremonije otvaranja prisutnima su se obratili i generalni direktor Novosadskog sajma Nikola Lovrić, Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, i komesar Evropske unije za poljoprivredu Januš Vojčehovski.

NOVI SAD I „SEKOPAK” NASTAVLJAJU SARADNJU U OKVIRU ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADOM

By NOVI SADNo Comments

 

 

U cilju širenja efikasnog sistema primarne selekcije ambalažnog otpada na teritoriji Grada Novog Sada, gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić je u svečanoj sali Gradske kuće potpisao Memorandum o razumevanju sa direktorkom kompanije „Sekopak” d.o.o. iz Beograda, Violetom Belanović Kokir. Obraćajući se prisutnima gradonačelnik je istakao da je Grad Novi Sad posvećen očuvanju životne sredine i dostizanju nacionalnih ciljeva u svim segmentima zaštite životne sredine, kao i njihovog usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije.

 

– Grad Novi Sad je u proteklom periodu realizovao nekoliko projekata u cilju razvoja upravljanja otpadom. O tome najbolje svedoči podatak da smo nedavno otvorili prvo reciklažno dvorište u koje je uloženo oko 190 miliona dinara, dok je u toku izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju drugog reciklažnog dvorišta koje je planirano u Futogu. Ovo predstavlja najznačajniji deo budućeg Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Novom Sadu. Tu su takođe i humanitarno – ekološke akcije širenja svesti o zaštiti životne sredine koje Grad Novi Sad svesrdno pomaže, pa je Udruženju „Čepom do osmeha” nedavno obezbedio prostor u Kreativnom distriktu. Sa kompanijom „Sekopak” Grad sarađuje već trinaest godina tokom kojih smo zajedno realizovali veliki broj akcija na unapređenju sistema skupljanja ambalažnog otpada u Novom Sadu. U okviru ovih projekata sakupljeno 290 tona staklene i 65 tona pet ambalaže, dok je u okviru projekta „Novi Sad pametno reciklira” postavljanjem pametnih reciklomata na centralnim gradskim lokacijama za sakupljanje PET ambalaže i aluminijumskih limenki samo od 10. aprila sakupljeno čak 500 kg PET ambalaže i 200 kg aluminijumskih konzervi – dodao je gradonačelnik i naglasio da veruje da će svi Novosađani vremenom u sebi razviti „ekopatriotizam” što je jedan od najboljih načina da negujemo i čuvamo naš grad i našu zemlju za generacije koje dolaze.

 

Direktorka kompanije „Sekopak” d.o.o. Violeta Belanović Kokir je rekla da Memorandum predviđa da će „Sekopak” izvršiti nabavku 350 zvona za odvajanje staklenog, 100 zvona za odvajanje papirnog ambalažnog otpada, kao i 5000 kanti za odvajanje svih vrsta ambalažnog otpada individualnih domaćinstava, dok će Grad nastaviti da radi na razvoju sopstvenog dugoročno održivog modela sistema primarne selekcije ambalažnog otpada.

PONAVLJA SE AKCIJA „HUMANITARNI PONEDELJAK“ NA ŠTRANDU ZA MIHAJLA DUBRAVCA

By HUMANITARNO, NOVI SADNo Comments

 

   U ponedeljak 13. maja, u okviru akcije „Humanitarni ponedeljak“ koja je bila namenjena za Mihajla Dubravca prikupljeno je 22.270,00 dinara. S obzirom da je prikupljen iznos manji od 60.000,00 dinara, Pravilnikom o uslovima i načinu sprovođenja akcije zbog loših vremenskih prilika predviđa se ponavljanje akcije narednog ponedeljka, te će se akcija prikupljanja sredstava ponoviti u ponedeljak 20. maja. Tog dana, ulaz na plažu se neće naplaćivati, a kartu će zameniti dobrovoljni prilozi posetilaca u skladu sa njihovim finansijskim mogućnostima. Kutije u koje će građani moći da prilože pomoć biće postavljene uz kapije Štranda od 8 do 19 časova.
Mihajlo ima 17 godina i boluje od autizma. Za njegovo bolje svakodnevno funkcionisanje potrebne su mu brojne terapije, fizioterapeuta, logopeda, banjskog lečenja, hiperbarične komore. Sredstva koja će se prikupljati biće namenjena za neophodne terapije fizioterapeuta, logopeda, suplemente kao i kondicione treninge koji su neophodni.
Ovim putem obaveštavamo sugrađane, koji imaju potrebe za ovakvom vrstom pomoći, da svoje zahteve mogu doneti na glavnu blagajnu Štranda.

MEDJUNARODNI FILMSKI FESTIVAL NA TEMU INVALIDITETA „UHVATI FILM“

By KULTURANo Comments

  „Satkani smo na vrednostima poštovanja ljudskih prava. Na spajanju i povezivanju svih različitosti. Na razvijanju empatije i društvene odgovornosti. Na želji da promenimo ustaljena gledanja na svet. Da podstaknemo na preispitivanje sebe i društva u kojem živimo. I na koncu, na podsticaju na akciju – kako bismo zajedničkim snagama izgradili pravedniji svet za sve“, kažu organizatori festivala „Uhvati film“.

„Uhvati film“ je međunarodni filmski festival na temu invaliditeta, a po višegodišnjoj tradiciji, svake godine u oktobru održava se najpre u Novom Sadu, a zatim i u Rijeci, Banjaluci i Kotoru.

Kako za UNS kaže portparolka festivala u Novom Sadu Marijana Ramić, cilj je da kroz umetnost menjaju stereotipe i predsrasude o osobama sa invaliditetom, ali i da afirmišu njihove umetničke potencijale.

Program festivala čine projekcije kratkometražnih filmova, umetnički program, diskusije, radiocnice. U Novom Sadu se festival, tradicionalno, održava u bioskopu Kulturnog centra Novog Sada.

„’Uhvati film’ traje pet dana, od srede do nedelje. U toku festivala prikaže se oko 30-ak filmova koji su prošli selekciju. Festivali u Rijeci, Banjaluci i Kotoru traju kraće, pa se na njima prikaže manji broj filmova“, kaže Ramić.

„Trudimo se da afirmišemo umetničke talente osoba sa invaliditetom, da i na taj način, kroz umetnost menjamo stereotipe i predrasude. Kroz performanse, muzičke i scenske nastupe, promociju knjiga i druge oblike umetnosti, ‘Uhvati film’ postaje inkluzivna spona među umetnicima sa invaliditetom duž regiona“, kažu organizatori.

Invalidnost kao različitost, a ne kao bolest ili senzacija

Svake godine u februaru, organizatori festivala raspisuju konkurs za filmove, a ove godine, iz celog sveta, pristiglo je njih 385.

„Selektorka i žiri kroz selekciju odaberu 30-ak i oni budu prikazani u toku festivala. Filmovi su dokumentarni, igrani, animirani… i veoma su kvalitetno urađeni“, kaže Ramić.

Ona ističe da je za odabir filmova koji će biti prikazani važno da odgovaraju temi i da ne prikazuju osobe sa invaliditetom na stereotipan i diskriminatorski način.

„Iako je u konkursu za filmove jasno naglašeno da filmovi koji promovišu invalidnost kao bolest/tragediju/kaznu od Boga odnosno stereotipe neće ući u selekciju, ipak se dešava da stignu i filmovi puni (očiglednih ili manje očiglednih) stereotipa“, kaže Ramić.

„Verujem da je to najčešće iz neznanja i bez loše namere, ali to je rezultat pre svega način na koji se u medijima svakodnevno izveštava o osobama sa invaliditetom – stereotipno. Takođe, na društvenim mrežama imamo poplavu diskriminatorskog odnosa prema ovim osobama, što je takođe posledica neinformisanosti čitavog društva, ali i nedovoljne interakcije sa osobama sa invaliditetom“, ističe ona.

Ramić navodi da se u medijima osobe sa invaliditetom uglavnom prikazuju u dve krajnosti, ili kao bolesni, bespomoćni ljudi kojima treba pomoć, ili kao superheroji.

„U slučaju druge krajnosti, stiče se utisak da su osobe sa invaliditetom osobe koje ništa ne mogu, što nije tačno, pa je eto super što su nešto uspele, kako često pišu mediji, ‘uprkos’ invaliditetu“, a nije problem invaliditet, već sistemske i društvene prepreke“, kaže Ramić.

Ona ističe da prikazivanje nečega što neko radi na drugačiji način od onog na koji to radi neko drugi ne sme da bude senzacionalističko.

„Osobe sa invaliditetom samo možda nešto rade na drugačiji način i to ne treba prikazivati kao senzaciju, već kao različitost“, rekla je ona.

U suprotnom se, kako navodi, pospešuje širenje stereotipa.

„Suština je da svako društvo ima obavezu i odgovornost da bude pristupačno svima. Društvene prepreke i sistemski problemi su izazovi koje svi treba da rušimo“, rekla je Ramić.

Filmovi su emotivni i dirljivi, ali ne i patetični

„Kada u diskusijama posle projekcija pitamo publiku kakav je film, oni često kažu – emotivan, dirljiv. Na naše pitanje da li je i patetičan odgovore negativno. I to je naš cilj. Da pokažemo da empatija i solidarnost mogu da idu bez patetike“, priča Ramić za UNS.

Svakog dana prikazuje se oko dva sata filmova, odnosno ukupno sedam sati u toku četiri dana festivala.

Nakon svake projekcije organizovani su razgovori, diskusije sa publikom. One su tematski povezane sa prikazanim filmom ili stavljaju u fokus teme o kojima se ne govori često u javnosti.

„Teme filmova su univerzalne“, kaže Marijana, o ljubavi, prijateljstvu, podršci, porodičnim vrednostima, borbi sa sistemom…

„Ipak, svake godine imamo i nešto novo sa čime se, kao temom, susrećemo prvi put. Na primer, jedne godine je prikazan film o osobi koja ne prepoznaje i ne pamti lica, ili o osobama koje nemaju čulo mirisa i ukusa i tome kako oni funkcionišu. Zaista najširi mogući spektar tema i na to smo ponosni“, kaže Ramić.

Na festivalu bude i fimova koji govore o višestrukoj marginalizaciji osoba sa invaliditetom, o onima koji su transrodni, pripadnici LGBT populacije, onima koji su u situacijama rata, siromaštva…

„Postoji jedan film koji prikazujemo često u okviru karavana i edukacija – projekata koji su deo ‘Uhvati film’ brenda, zove se ‘Mis Ronaldo’. Govori o devojčici iz Sirije koja je ostala bez noge kada je pala bomba dok je igrala fudbal. Odličan film koji tera na razmišljanje, pa diskusije o ovom filmu budu uvek ‘žive’“, kaže Ramić.

Ona podseća da i po propozicijama konkursa, osobe sa invaliditetom ne moraju uvek biti glavna tema filma.

„Film može biti o nekoj sasvim drugoj temi, a invaliditet samo provučen kroz priču“, kaže Ramić i navodi primer filma koji je prikazan prošle godine o srednjoškolki čija je najbolja drugarica u filmu osoba sa invaliditetom.

Filmovi, fotografije, objave pristupačne svima

Svi filmovi koji se prikažu na festivalu, budu maksimalno moguće prilagođeni osobama sa invaliditetom.

„Vodimo računa o pristupačnosti svih naših sadržaja u najvećoj mogućoj meri. Novosadski ’Uhvati film’ održava se u maksimalno postojećem fizički pristupačnom prostoru (pristupačan bioskopski prostor i toalet za osobe sa invalidetom). Svi programi festivala su pristupačni i gluvim i nagluvim osobama, filmovi su opisno titlovani na srpski jezik, govorni segmenti prevode se na znakovni jezik. Filmski program je audioopisan i  sinhronizovan i time dostupan i slepim i slabovidim osobama. Ulaz na Festival je besplatan za sve kako bi kvalitetan kulturni sadržaj koji nudimo bio što dostupniji svima“, kaže Ramić.

Ona dodaje da o pristupačnosti vode računa u svakom segmentu svog rada, pa tako i u promociji festivala, kao i na društvenim mrežama.

„Trudimo se da nam i društvenim mrežama objave budu pristupačne osobama sa invaliditetom. Svaka fotografija je opisana alternativnim tekstom, svaki video audioopisan i sinhronizovan, titlovan ili preveden na srpski znakovni jezik. I sama promocija festivala je takva. Normalno je da ako govorite o pristupačnosti i nastup treba da vam bude takav“, kaže ona.

Često se desi, priča, da događaji koji se organizuju i namenjeni su osobama sa invaliditetom njima ne budu prilagođeni.

„To je apsurd, organizujete konferenciju, a prostor vam, na primer, nije prilagođen. Ili napravite poziv za slepe i slabovide osobe i nemate audio opis… Važno je, i uvek apelujemo i na medije, i na civilni sektor – brinite o pristupačnosti, to će, osim što ćete ispoštovati Ustav, zakone i ne narušiti ljudska prava, poboljšati i vaš događaj, imaćete različitu i bogatu publiku“, kaže Ramić.

Volonteri su neizostavni deo „Uhvati film-a“

Već sedam godina, osim konkursa za filmove, organizatori „Uhvati film“ festivala raspisuju i konkurse za volontere.

Konkurs za volontere prevodioce je upravo završen, a kako navode u organizaciji, pred sam početak festivala, biće raspisan još jedan poziv – za volontere koji će pomagati u toku festivala.

„Ove godine stiglo nam je 25 prijava za volontere prevodioce. Oni imaju veoma zahtevan zadatak da prevedu filmove na srpski, a  prevode i sinopsise filmova, razgovore na samom festivalu i drugo. Veoma smo zahvalni i srećni jer imamo jedan broj volontera koji nam se svake godine vraća“, kaže Marijana.

Poruke sa festivala namenjene široj publici

I publika koja dolazi na festival je svake godine sve brojnija. Dolaze često i organizovano iz različitih gradova Srbije i regiona.

„Festival je namenjen široj javnosti, ne samo osobama sa invaliditetom. Zapravo, najveći broj poruka u filmovima je namenjen upravo široj publici i radujemo se što se naša publika svake godine povećava“, rekla je Ramić za UNS.

Ona ističe i da je upravo zbog svoje pristupačnosti ovaj festival jedinstven i da zbog toga što su filmovi audio-opisani i sinhronizovani na srpski jezik, opisno titlovani, a svi govorni sadržaji prevedeni na srpski znakovni jezik, gluve i nagluve i slepe osobe mogu ovde doživeti nešto što inače nemaju često prilike u Srbiji i regionu da dožive.

Autor: K. Kovač Nastasić

Foto: M.Tomić